Kultni visočki profesor Fuad Šečerović: Moj hljeb je matematika, a život skulptura, historija i znamenja Bosne

385

Arheološko područuje Mili u Arnautovićima kod srednjovjekovne Bosne. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 2003. godine proglasila je ovo područuje nacionalnim spomenikom. U to vrijeme Bosna je imala grbove i dukate kada koji su bili značajniji od mnogih ostalih u Evropi. Priču o historiji i heraldici Bosne sa kultnim profesorom Fuadom Šečerovićem iz Visokog pogledajte pripremili Semir Mustafić i Nedim Agić.

U Milima kod Arnautovića 26.oktobra 1377. godine krunisan je prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. Mili su začetak bosanske državnosti. Današnji lokalitet samo je dio nekadašnjeg kompleksa. Oni koji njeguju historiju smatraju se spomenik morao adekvatnije urediti i zaštiti.

“Treba i put izmjestiti a mislim da se radi na tome vidjeli ste ovdje zaobilaznicu. I barem pokazati veličinu stare bosanske crkve i krunidbene crkve bosanskih kraljeva. Barem temelji da budu kompletni”, kazao je profesor Šečerović za N1.

Arheološko područje Mili predstavlja jedno od najznačajnijih mjesta srednjovjekovne bosanske države. Mili se prvi put pominju u povelji ugarskog kralja Bele IV 1244. godine. Ovo su ostaci temelja krunidbene i grobne crkve bosanskih vladara. A upravo ovdje prije nekoliko stoljeća su krunisani Tvrtko I i Stjepan Tomaš.

Fuad Šećerović penzionisani je profesor matematike. Međutim njegova ljubav je heraldika, kojom čuva kulturno naslijeđe sredjovjekovne Bosne, rezbarenjem i skulpturama. Umjetničku galeriju otvorio je prije šest godina u Visokom.

“Moj hljeb je matematika. A život mi je skulptura, historija, historija Bosne i znamenja Bosne”, kazao je.

Nekadašnja Bosna bila je jaka, moćna, samostalna, nije ni od koga zavisila i imala je svoje grbove objašnjava profesor Šečerović. Dodaje da prema fojničkom grbovniku i grbovniku pokojnog profesora Ive Banca najčešći simboli bosanskih plemića, ali i hrvatskih i sprskih su bili polumjesec, zvijezda i ljiljan. Sve to je trebalo ostati na današnjoj zastavi i grbu Bosne i Hercegovine tvrdi profesor.

“I Stjepan I i Stjepan II oni su Bosnu dobru učvrstili, proširili i ojačali. Onda je Tvrtko jednostavno stavio pečat, krunu i ljiljane na to i postala je kraljevina. Nisu bile više banovine sitne i svako sebi vukao. Bila je vrhovna vlast BiH i ovog velikog trokuta. Ne malog nego velikog trokuta”, pojasnio je.

Jedne savjetuju istočni susjedi, druge savjetuju zapadni, a ovi treći ne znaju dovoljno i ne čitaju ističe profesor. Izrada grbova u galeriji Šećerović traje od jedne sedmice do godinu dana. A pečat Tvrtka najveći je izazov.

“Veliki pečat kralja Tvrtka. Najmoćnija stvar. Veliki kralj, veliki pečat. (To se radili godinu dana?) Jeste. Drugu stranu još nisam završio. Išla je i u Barcelonu. (Zašto je išla u Barcelonu?) Pa išla, eksurzija bila i ja nosim. Omnia mea mecum porto – Sve svoje sa sobom nosim. Pa nosim i rovim ovo usput”, kazao je Šečerović pokazujući svoje radove.

Najdraži poklon u svojoj dugoj profesorskoj karijeri ovaj profesor dobio je 1987. godine kada su mu đaci kojima je bio razrednik pokonili album sa svojim fotografijama, porukama i pramenima kose.

“Meni je najdraže sada kada ja znam da na fakultetima u Sarajevu pola katedre matematike drže moji bivši đaci”, kazao je.

Heraldika profesora Šečerovića čuva od korona virusa.

“Sad nas je potrefila korona. Covid 19. U aprilu 2020. godine napravili smo “Biohazard”. Jer gdje god emisiju najavljujete ide prvo ovaj znak. Mora i taj znak biti među mojim radovima”, istakao je.

Za kraj profesor Fuad poziva se narode Bosne i Hercegovine da se vrate Bosni i Hercegovini.

“Bosna mi je domovina. Šta će mi drugo biti. I kuća moja. Moj temelj i ondje gdje se najsigurnije osjećam. I bosanski kraljevi su moji kraljevi i gotovo. Da se vratimo jednostavno kući svi. Da se vratimo svojoj Bosni. Kad smo svi bili pravo dragi jedni drugima. Moj kum Nedžo, moja kuma Mira. Jedno smo bili i trebamo da ostanemo jedno. I nema drugo. To nam je jedini izlaz. Ništa nam nije falilo kad samo svi za Bajram bajramovali, za Uskrs uskrsovali, za Vaskrs vaskrsovali, za Božić božićovali”, poručio je.

Bosna i Hercegovina ima dovoljno i datuma i vremena da se svi uklopimo u naše doline, rijeke, planine i šume i sasvim dovoljno prostora za sve ljude koji žive u njoj.