ADI PAŠALIĆ: U GRADU VISOKOM 18 POSTO VIŠE ZASIJANIH POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU

83

Nestanak obradivih poljoprivrednih površina u svijetu koji je rezultat niza ljudskih i klimatskih faktora, uključujući degradaciju tla, klimatske promjene, ali i porast broja stanovnika što dovodi do povećanja građevinskog zemljišta nauštrb poljoprivrednih površina, predstavlja problem i veliki izazov kada je u pitanju razvoj poljoprivrede, te se nastoje pronaći rješenja za povećanje obradivih površina, a sve u funkciji njenog razvoja.

U BiH je oko 2,57 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, i jako je poražavajuća činjenica da u našoj zemlji ostane oko 35-40 posto neiskorištenih obradivih površina. Zapitali smo se kakva je situacija po ovome pitanju u našem gradu, i dobili informaciju da ovdje poljoprivredna proizvodnja nije ugrožena, štaviše zastupljeno je povećanje zasijanih poljoprivrednih površina, i to čak za 18 posto u odnosu na proteklu godinu.

„Nadležna služna Grada Visokog vodi Registar poljoprivrednih proizvođača. U tom Registru postoje svi podaci vezani za poljoprivrednu proizvodnju. Jedan od podataka jeste vezan i za poljoprivredne površine. Nakon završetka proljetne sjetve, mi imamo određene podatke koji se odnose na povećanje zasijanih poljoprivrednih površina na području Grada Visokog u odnosu na proteklu godinu – to je negdje za 18 posto više. Tako da u ovom momentu, ono što imamo u Registru, samo registrovani poljoprivredni proizvođači zasijali su preko 2 700 hektara poljoprivrednog zemljišta. Ono što možemo primijetiti je da se tu ističe bučko-kralupski kraj, prvenstveno zbog proizvodnje mlijeka, stočne hrane, silažnog kukuruza. Negdje preko 400 hektara se odnosi na silažni kukuruz. Druga regija koja je jako bitna i gdje se bilježi povećanje poljoprivrednih površina je tradicionalni moštransko-dobrinjski kraj. Tu je povećanje u zasadima u plasteničkim površinama. U nekoj sveukupnoj slici, imamo povećanje od 18 posto, a negdje i preko 20 posto u odnosu na 2020. i 2021. godinu“, objasnio nam je Adi Pašalić, stručni saradnik za poljoprivrednu djelatnost.

Trend rasta poljoprivrednih površina, prema riječima gospodina Pašalića, nastavit će se i narednih godina, imajući u vidu činjenicu da se svake godine u Registar poljoprivrednih proizvođača upiše novi broj registrovanih poljoprivrednika, odnosno stotinjak njih u odnosu na prethodnu godinu.

Ivana Dusper