Ove nedjelje započinje ljetno računanje vremena, što je praksa osmišljena da se bolje iskoristi promjenljivo svjetlo dana dok Zemlja kruži oko Sunca.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike saopćilo je da je Zakonom o računanju vremena propisano da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu, tako što će se pomjeranjem za 60 minuta unaprijed vrijeme u dva sata računati kao tri sata.
Naime, na ideju pomicanja vremena prvi je 1784. godine došao američki političar Benjamin Franklin koji je smatrao da će ljudi uštedjeti na svijećama ako ustanu sat vremena ranije.
Ali, on zapravo nije jedini. Novozelandski entomolog i astronom George Vernon Hudson 1895. godine je predložio da se kazaljke pomiču čak dva sata unaprijed jer mu je trebala sunčeva svjetlost kako bi poslijepodne mogao skupljati kukce.
Sličnu ideju imao je i Britanac William Willet, poznati graditelj i ljubitelj golfa i boravka u prirodi. William je smatrao da bi pomicanje kazaljke unaprijed omogućilo svima da više vremena provode u prirodi.
Tokom Prvog svjetskog rata njegova ideja je realizirana. Glavni razlog bila je ušteda energetskih resursa tijekom ratovanja. U Europi je to prvo napravila Njemačka, a uskoro su uslijedile i Velika Britanija, Rusija i SAD.
Zimsko računanje vremena počinje zadnjeg vikenda u oktobru, a završava posljednjeg vikenda u martu, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.
RTV Visoko/Hayat.ba