Srijeda, 17 Aprila, 2024

Šta će sadržavati novi zakon o zaštiti potrošača u Federaciji BiH

Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine pokrenulo je proceduru donošenja potpuno novog zakona o zaštiti potrošača u FBiH uz podršku projekta EU4CS (EU4CivilSociety). 

Radna grupa sastavljena od predstavnika Federalnog ministarstva trgovine, predstavnika udruženja potrošača, poslodavaca iz ove oblasti, predstavnika inspekcijskih organa i ombudsmena za ljudska prava, završeno je dvodnevno savjetovanje u Konjicu. Svi oni uzeli su učešće u davanju mišljenja koji će pomoći Federalom ministarstvu trgovine, koje već aktivno radi na izradi novog zakona o zaštiti potrošača. Ovo će, uz novi Zakon o unutrašnjoj trgovini, biti ključni dokumenti za budućnost ovog sektora privrede u Federaciji BiH, navodi se u saopćenju Ministarstva trgovine FBiH.

Zbog nemogućnosti političkog dogovora da se pristupi ili izmjenama i dopunama Zakona na državnom niovu ili donošenju potpuno novog Zakona usklađenog za pravnom stečevinom Evropske unije, Ministarstvo se odlučilo za potpuno novi Zakon na entitetskom nivou, a koji će u potpunosti biti usklađen sa pravnom stečevinom EU i koji će biti odraz trenutnog tehnološkog napretka, a uzet će u obzir i savremena predviđanja na polju tehnologija koje su u najavi, a pri tome vođen dopunom postojećih rješenja, a ne njihovom zamjenom.

Identifikacija proizvoda

Tako se došlo u situaciju da Ministarstvo donosi zakon za narednih 10 godina, a ne zakon koji će biti odraz sadašnjeg vremena i prošlih dostignuća.

Zakon će uvažiti sve oblike digitalnog narativa krećući od same identifikacije proizvoda koji se može naći u legalnoj prodaji, na način da će svaki potrošač unošenjem barcoda GTIN ) QR coda ili 2D barcoda – Digital link (obavezna u EU od 2027.) u određenu aplikaciju ili na određenoj web stranici moći provjeriti o kojem proizvodu se radi, kakve su mu karakteristike, način upotrebe, sirovinski sastav, digitalna garancija, uputstvo za upotrebu te mjesto na kojem se taj proizvod može naći i kupiti označavanjem geolokacije mjesta prodaje tzv. GLN broj.

Digitalne cijene koje trenutna legislativa ne poznaje olakšat će kako trgovcima tako i potrošačima u smislu da će cijena označena na polici biti odraz cijene iz sistema koji koristi trgovac tzv. ERP i u historiju će otići ručno mijenjanje cijena na policama, a što je uglavnom bio uzrok nejednakosti cijene na polici i na POS kasi kao i provjeru cijena na prodajnom mjestu na za to specijalnim uređajima tzv. Price Checkerima.

Efikasnija inspekcija

Zakon će omogućiti digitalnu deklaraciju sa svim zakonom propisanim elementima, što će omogućiti potrošaču da skeniranjem QR coda, 2 D barcoda – Digital link proizvoda iz udobnosti svoga doma može doći do svih bitnih informacija o proizvodu na način da će do sada poznati problem sitnog ispisa teksta deklaracije otići u historiju. Ovo će također pomoći inspektorima u kontroli deklaracija proizvoda koji se nalaze u legalnoj prodaji.

Zakon bi trebao omogućiti digitalne kanale prijave reklamacije od kupca putem web platformi FUZIP-a i kantonalnih KUIP-a, a što će inspekcijama omogućiti praćenje koji se to proizvodi najviše reklamiraju na tržištu. To će omogućiti ciljane kontrole na terenu. Ostavit će mogućnost zakonski propisanog čuvanja podataka te praćenje šta je trgovac uradio po pitanju reklamacije. Na ovaj način će se omogućiti transparentno praćenje procesa zaštite potrošača od trenutka prijave reklamacije do njenog krajnjeg cilja.

Ovaj zakon bi trebao omogućiti poslovanje samo registrovanim trgovcima tako što će staviti u obavezu objave ID broja na njihovim web shopovima ili elektronskim platformama na kojima imaju otvorene prodavnice dok će osnivačima takvih stranica staviti u obavezu da prilikom otvaranja računa ili prodavnice na njihovoj platformi korisnik će morati jasno istaknuti da li se radi o registrovanom trgovcu, trgovcu pojedincu ili neregistrovanom fizičkom licu, a što bi trebalo da inicira da se neko bavi nelegalnom trgovinom što će pak omogućiti inspekcijskim organima da prate i tajno bez najave kupuju od takvih prodavača te da se protiv istih pokreću zakonom propisani postupci.

Na taj način će se sivoj ekonomiji stati u kraj kroz nadzor i kupovinu pod tajnim identitetom od strane inspekcijskih organa. Ovaj Zakon bi trebao uokviriti i poštanske operatere koji bi trebalo da dostavljaju izvještaje putem FIA agencije o svim pošiljaocima prodate robe i na taj način zaštiti kupce od prevaranata i neidentifikovanih trgovaca odnosno lažnih trgovaca. Također, ovaj zakon bi tebao staviti u obavezu poštanskim operaterima da robu obavezno prati račun (fiskalni ili veleprodajni).

Stavljanjem u okvire zakona savremene urađaje poput pametnih telefona, skenera, price checkera, digitalnih cijena, barkodova i QR codova proces od kupovine do krajnjeg kupca dobit će sistem praćenja od kupca, trgovca tako i inspekcijskih organa te na taj način osigurati sigurnost kupovine i lakši put za reklamaciju proizvoda, a sve u cilju strategijskog određenja green ekonomije i cirkularne ekonomije.

Direktive Evropske unije

Samo uvođenje pojmova digitalna usluga, digitalni bonovi, digitalna identifikacija proizvoda, digitalna identifikacija geolokacije (geografska širina i geografska dužina mjesta prodavnice) olakšat će inspekciji posao. Dalje bi ovaj zakon bi trebao razvrstati trgovce na velike, srednje i male po principu Zakona o računovodstvu i reviziji te na taj način malim i srednjim preduzećima ostaviti mogućnost izbora da rade u skladu sa savremenim tehnološkim unapređenjima ili po tradicionalnom konvencionalnom principu vođenja evidencija i izvještavanje ručno i na papiru dok bi velikim domaćim, regionalnim i internacionalnim kompanijama koje imaju dovoljne resurse stavio u obavezu da svoje poslovanje usklade sa direktivama EU i svoje evidencije vode isključivo digitalno, izvještavaju posredstvom Agencije FIA, a razmjenu dokumenata vrše isključivo elektronskim putem poznatijim kao EDI.

Sve ovo je omogućeno uz primjenu digitalnog ili kvalifikovanog digitalnog potpisa.

Važno je znati da jedan mali granap dnevno može voditi evidenciju svojih proizvoda i TKM ručno je obim njegovih ulaza i izlaza je znatno manji od recimo jedne poslovnice jednog trgovačkog centra čiji obim dokumentacije dnevno prelazi godišnji obim malog granapa. Isto se dešava i sa brojem reklamacija tako da papirna evidencija velike firme usporava i smanjuje efikasnost dok to nije slučaj kod manjih subjekata.

Do sada su Federacija kao i Brčko distrikt koristili pravni okvir za zaštitu potrošača sadržan u Zakonu o zaštiti potrošača BiH, a u Republici Srpskoj primjenjuje se entitetski zakon iz ove oblasti. Važeći bh. Zakon je usvojen 2006. godine, od kada se zakonodavstvo o zaštiti potrošača u BiH nije mijenjalo, izuzev manje izmjene u 2015. godini.

U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU od 29. maja 2019. godine i pratećem Analitičkom izvještaju ocijenjeno je da je BiH u ranoj fazi pripremljenosti u oblasti zaštite potrošača, te da posebnu pažnju treba posvetiti usklađivanju zakonodavstva o zaštiti potrošača na svim nivoima sa acquisem i osiguravanjem njegovog pravilnog provođenja, ističu iz Federalnog ministarstva trgovine.

RTV Visoko/Faktor.ba

 

 

 

 

 

 

 

 

povezani članci

POPULARNO