Najveći romski blagdan Đurđevdan kojim se slavi povratak proljeća

Jurjevo (srp. Đurđevdan) je blagdan svetog Jurja, 23. aprila, koji Pravoslavna crkva obilježava 6. maja prema julijanskom kalendaru.

Usto, to je i najveći romski blagdan (romski: Ederlezi) kojim se slavi povratak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane potječu iz zajedničke tradicije mnogih naroda istočnog Sredozemlja. Na taj dan Romi se osobito svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i pleše se romsko kolo.

Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Obredi ovog praznika uključuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom. Obično се na ovaj dan jede janje. Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim blagdanom obilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje čerge, ponovno polazili na put.

Slična predaja sačuvala se i među Arapima, kako kršćanima, tako i muslimanima na Bliskom istoku, a potječe od štovanja poganskoga božanstva proljeća i plodnosti koje se arapski naziva Hader, što znači “Zeleni”.

To objašnjava i naziv “zeleni” što ga svetom Jurju daje hrvatska narodna pjesma (npr. “Prešel je prešel pisani Vuzem, došel je došel Jura zeleni”), te mnogobrojne jurjevske običaje vezane uz zelenilo i plodnost, osobito na sjeverozapadu Hrvatske.

Svakoga 6. maja Romi u rijekama obavljaju ritualno kupanje kojim tradicionalno počinju slaviti Đurđevdan, praznik na koji su pripadnici tog nekada nomadskog naroda kretali u pohode.

Obrednim kupanjem skida se sve ono loše što je učinjeno između dva Đurđevdana, a obavezno mu prethodi “vatrena” romska noć čija vrelina nagovještava godinu punu ljubavi.
Đurđevdan romske porodice potom nastavljaju slaviti u svojim kućama uz bogatu prazničnu trpezu, za kojom ima mjesta za svakog dobronamjernog gosta.

RTV Visoko/Agencije

 

povezani članci

Najnovije