Cvjetanje biljaka je znak da je zima gotova, a za mnoge i početak borbe s proljetnim alergijama. Iako je nekima proljeće omiljeno godišnje doba, drugi ga se užasavaju zbog alergija i svih onih simptoma koje im kvare uživanje u toplom vremenu i boravku na otvorenom. Osobama koje imaju dokazanu preosjetljivost na neki od alergena korisno je poznavati preventivne mjere koje mogu smanjiti izloženost alergenu i umanjiti količinu simptoma. Oni koji u ovo vrijeme imaju simptome peludne groznice, poput svrbeža i suzenja očiju, curenja i svrbeža nosa, kihanja, kašljanja i sličnoga, trebaju posumnjati na moguću alergijsku podlogu i zatražiti savjet kod svog doktora. Mi smo savjete potražili u ambulanti porodične medicine TIKA u Moštru.
˝Gotovo sve i svašta može potaknuti alergijsku reakciju. Proljeće je pred nama te počinje sezona najčešćih alergena, koji izazivaju alergije. Osobama koje imaju dokazanu preosjetljivost na neki od alergena korisno je poznavati preventivne mjere koje mogu smanjiti izloženost alergenu i umanjiti količinu simptoma. Kada kažem sezonski alergen, sada mislimo dakle na polen ili pelud koji počinju s prvim danima proljeća te nastavljaju svoj utjecaj tokom ljeta i jeseni, zbog čega je bitno poznavati njihovu raspodjelu tijekom sezone kako bismo spriječili njihov neželjeni utjecaj. Izbjegavanje alergena vrlo je važno no ponekad teško izvodljivo i nepraktično. Ako nije moguće izbjeći kontakt, onda ga je potrebno smanjiti na najmanju moguću mjeru˝ otkriva nam doktorica Sadeta Ganić- Sarač, specijalista porodične medicine.
Proljetne alergije mogu biti veoma neugodne, a ljudi često te simptome znaju zamijeniti s prehladom, te tako na početku mogu imati banalne simptome poput suzenja očiju, svraba i curenja bistrog sekreta iz nosa. Takve osobe su često bezvoljne i umorne, a povremeno kašljucanje može preći u iznenadne napade otežanog disanja s upornim kašljem koji ponekad dovodi i do nagona na povraćanje, gušenja, otežanog disanja …..
Doktor Ganić-Sarač je pojasnila da alergije predstavljaju reakciju između stranog tijela (antigena) i našeg tijela koje proizvodi antitijela na unos stranih materija. “Alergije se mogu manifestovati u obliku alergijskog rinitisa, alergijskog konjunktivitisa, zatim, u vidu različitih promjena na koži, različitih ekcema, dermatitisa i urtikarija, promjena na koži koje se manifestuju u obliku klobuka kao kada se ožarite. Te promjene svrbe, peku i izazivaju jaku nelagodu. Teži oblici alergije su alergijska astma i alergijski edem disajnih puteva. Te promjene mogu biti itekako drastične i opasne po život”, priča nam naša sagovornica.
Procjenjuje se da se alergije javljaju kod 12-15 posto djece, a kod odraslih je taj procent od 10 do 12 posto, ali veoma mali broj njih je pod ljekarskim nadzorom.
“Sve osobe koje su sklone alergijama trebale bi se javiti svom ljekaru kako bi se preduzele određene mjere u smislu davanja adekvatnih lijekova. U početku se alergije najčešće tretiraju antihistaminicima, a ako je riječ o promjenama u disajnim organima, onda je to prevashodno upotreba inhalacionih kortikosteroida kroz različite sprejeve ili upotreba tableta, odnosno, lijekova koji sprečavaju direktnu reakciju antigena i antitijela”, pojašnjava doktorica.
Alergije mogu biti naslijeđene i to često od najužih članova porodice, ali i stečene ukoliko je osoba često u kontaktu s iritativnim supstancama te zbog toga nastaju astme, međutim, one nastaju i zbog emotivnog stanja usljed stresa ili pretjerane sreće.
Amra Čosić