Četvrtak, 29 Februara, 2024

Ova godina najtoplija u historiji, temperature će dodatno rasti

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da će temperature zraka vjerovatno dodatno rasti zbog uticaja vremenskih prilika “El Nino” nakon 2023. godine, koja će biti “najtoplija godina u historiji“.

WMO je objavio privremeni izvještaj o Globalnoj klimatskoj situaciji 2023.

U izvještaju je navedeno da je potvrđeno da će 2023. biti najtoplija godina u historiji, te da podaci do kraja oktobra pokazuju da je temperatura zraka ove godine bila približno 1,40 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog perioda (1850.-1900.).

U izvještaju se navodi da je temperatura zabilježena u 2023. iznad one iz 2016. i 2020, koje su ranije zabilježene kao najtoplije godine, te da se ne očekuje da će vrijednosti temperature u posljednja dva mjeseca ove godine uticati na rangiranje.

“Vremenski fenomen ‘El Nino’, koji se pojavio na sjevernoj hemisferi u proljeće 2023. i čiji je učinak naglo rastao u ljetnim mjesecima, vjerovatno će dodatno povećati temperaturu 2024. godine jer će generalno imati najveći utjecaj na globalne temperature nakon što dostigne svoj vrhunac”, navedeno je iz WMO-a.

U izvještaju se navodi i da su nivoi ugljičnog dioksida u zraku 50 posto viši nego u predindustrijskom periodu.

“Ovo zadržava toplinu u atmosferi. Dug životni vijek ugljičnog dioksida znači da će temperature nastaviti rasti u narednim godinama”, saopćeno je.

Stopa porasta nivoa mora u periodu 2013-2022. je više nego dvostruko veća u prvih 10 godina satelitskih zapisa (1993.-2002.) zbog stalnog zagrijavanja okeana i topljenja glečera, ističe se u izvještaju.

U saopćenju je naglašeno da je ponovo došlo do ekstremnog topljenja glečera na Antarktiku, u Sjevernoj Americi i Evropi, te se navodi da su “švicarski glečeri izgubili otprilike 10 posto preostalog volumena u posljednje dvije godine”.

U izvještaju je istaknuto da ekstremni vremenski i klimatski događaji imaju velike posljedice na svim kontinentima, a navedeno je da su to velike poplave, tropski cikloni, ekstremne vrućine i suše, te požari koji se ne mogu kontrolisati.

“Poplave koje su nastale zbog prevelikih padavina uzrokovanih uraganom ‘Daniel’ u septembru pogodile su Grčku, Bugarsku, Turkiye i Libiju. Bilo je velikih gubitaka života, posebno u Libiji. U februaru i martu, uragan ‘Freddy’ imao je velike posljedice na Madagaskar, Mozambik i Malavi. Bio je to jedan od najdugovječnijih tropskih ciklona na svijetu”, navedeno je u izvještaju WMO-a.

Podsjetili su da su ekstremne vrućine bile efikasne u mnogim dijelovima svijeta, a da su se neke od najvažnijih osjetile u južnoj Evropi i sjevernoj Africi, posebno u drugoj polovini jula, kada su bile ekstremne vrućine.

“Temperature su dostigle 48,2 stepena u Italiji. Rekordno visoke temperature od 49 stepeni zabilježene su u Tunisu, 50,4 stepena u Maroku i 49,2 stepena u Alžiru”, podsjetili su u izvještaju.

Navedeno je i da je u Kanadi zabilježen veći broj velikih šumskih požara u odnosu na prethodne periode.

“Opasni prirodni događaji zbog vremenskih i klimatskih promjena dodatno su povećali izazove sigurnosti hrane, raseljenja i ranjivih ljudi. To je nastavilo pokretati nova, produžena i druga raseljavanja i povećalo ranjivost mnogih već raseljenih ljudi. Ekstremni vremenski uslovi uzrokovali su smrt i uništenje”, saopćeno je.

Generalni sekretar WMO-a Petteri Taalas rekao je da su nivoi stakleničkih plinova i globalne temperature na rekordnim nivoima.

Taalas je upozorio da ekstremni vremenski uslovi svakodnevno uništavaju živote i sredstva za život.

RTV Visoko/federalna.ba/AA

 

povezani članci

POPULARNO