Četvrtak, 29 Februara, 2024

Namirnice koje mogu ozbiljno naštetiti zdravlju mozga i srca, nemojte pretjerivati

Za održavanje optimalnog zdravlja, znanstvenici predlažu smanjenje ultra procesirane hrane na manje od 20 posto dnevnog kalorijskog unosa.

Ljudski mozak upravlja širokim nizom složenih funkcija koje nam omogućuju da mislimo, osjećamo, krećemo se i komuniciramo sa svijetom. Osim toga ovaj nam nezamjenjivi organ omogućuje stjecanje novih znanja, rješavanje problema i brzu obradu informacija koje pridonose kognitivnim sposobnostima, razvijenim emocijama i svijesti. Ne čudi stoga što ga želimo održati zdravim što je duže moguće. No, postoji mnogo zapreka prema ovom ostvarenju. Jedna među njima je i hrana koju jedemo. Tako su brazilski istraživači otkrili na uzorku od 10.000 sudionika kako bi im ograničavanje određene skupine namirnica u svakodnevnoj prehrani, moglo pomoći kod dugoročnog zdravlja mozga.

Procesirana hrana povezana je s kognitivnim padom

Ovo nije prvi put da su istraživači zaključili da ultra procesirana hrana negativno utječe na zdravlje. Studija predstavljena na Međunarodnoj konferenciji Alzheimerove asocijacije 2022. godine u San Diegu otkrila je kako postoji veća vjerojatnost za kognitivnim padom ako više od 20 posto dnevnih kalorija dolazi iz ultra prerađene hrane.

Istraživači su procjenjivali sudionike 10 godina. Nakon završetka studije napravljeno je kognitivno testiranje na temelju kojeg su istraživači zaključili da su oni muškarci i žene koji su jeli najveće količine prerađene hrane doživjeli 28 posto bržu stopu globalnog kognitivnog pada. Jedna od autorica studije primijetila je kako u Brazilu ultra procesirana hrana čini 25 do 30 posto kalorija u prosječnoj prehrani.

– Imamo lance brze hrane i jedemo puno čokolade te bijelog kruha – rekla je dr. Claudia Suemoto.

Uz Brazil ova je doktorica otkrila da kalorije iz ultra procesirane hrane ne zaostaju ni u ostalim zapadnim zemljama. Pa tako u SAD-u ultra procesirana hrana čini 58 posto, Velikoj Britaniji 56,8 posto, a u Kanadi visokih 48 posto.

to sve smatramo ultra procesiranom hranom

U usporedbi s prerađenom hranom u kojoj su dodani šećer, sol, ulje ili drugi minimalni sastojci za obradu, ultra procesirana hrana nastaje ekstrakcijom tvari.

– Ekstrakcije dolaze iz masti, škroba, dodanih šećera i hidrogeniranih masti. Ova hrana također vjerojatno sadrži umjetna bojila i okuse, stabilizatore ili druge aditive potrebne za njihovo očuvanje – navode u Harvard Healthu.

Ultra procesirana hrana je obično pakirana. To mogu biti razni kolači, grickalice i slatkiši. Smrznuta jela, bezalkoholna pića, hrenovke i naresci također sadrže dugačak popis kemijskih sastojaka. Brza hrana se također smatra ultra procesiranom s obzirom na to kako se formira pomoću aditiva i ekstrahiranih sastojaka.

Na koje još bolesti utječe ovaj oblik prehrane

Nije ovo jedina studija koja povezuje ultra procesiranu hranu s kognitivnim padom. Jedna od takvih objavljena u The Journals of Gerontology, zaključila je da je konzumacija ultra procesiranog mesa, ulja i namaza povezana s kognitivnim padom kod starijih osoba s dijabetesom tipa 2. Druga studija, objavljena u Nutritionu, otkrila je da ova hrana negativno utječe na crijevnu mikrobiotu, što može potaknuti razvoj neurodegenerativnih bolesti uz značajan pad kognitivnih funkcija.

Nažalost, mozak nije jedini dio tijela na koji utječe ultra procesirana hrana. Visok kalorijski unos ove hrane dovodi do slabljenja mišićne snage i povećanog rizika od kardiovaskularnih i koronarnih bolesti srca, cerebrovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 te povećanog rizika od smrtnosti od svih uzroka. Zbog svega navedenog, pokušajte ultra procesiranu hranu svesti na manje od 20 posto kalorijskog unosa.

RTV Visoko/N1 BiH

 

povezani članci

POPULARNO