O diskriminaciji žena smo govorili u prethodnim emisijama iz više uglova. U ovoj emisiji govorimo o diskriminaciji žena treće životne dobi, odnosno, penzionerki. Zašto su i na koji način diskriminirane žene treće životne dobi govore u prilog činjenice koje smo navodili ranije.
Žene su tokom radnog vijeka manje plaćene od muškaraca iako rade na istim poslovima a samim time poslije imaju i manju penziju. Na nivou evropske unije, 39% je manja penzija žena već muškaraca,taj je procenat sigurno isti a možda i veći u našem kantonu, što za posljedicu ima siromaštvo žena treće dobi.
U prilog tome govori i činjenica da su žene manje obrazovane što također za posljedicu ima siromašnu starost. Najveća stopa nepismenosti je u grupi starijih žena i iznosi 5,29 za žene starosti 55-69 godina i čak 25,85 za žene starije od 70 godina, što znači da je svaka četvrta žena strarija od 70 godina u BiH nepismena. Od ukupnog broja nepismenih žena u BiH, prema Popisu stanovništva iz 2013. godine, više od 90% su žene od 55 i više godina života.
Da bi se ove posljedice izbjegle potrebno je dugoročnije raditi na ovoj temi kako bi se žene na vrijeme osvijestile, posvetile se svome obrazovanju i izborile za svoja prava kako nebi došle u godine, u kojima bi trebale uživati rezultate svoga rada, a prema sadašnjim podacima žene nemaju za normalan život.
Koliko su same žene doprinijele ovoj situaciji, koilo je tradicionalni način života i nebriga za sutra utjecala.
Radi očuvanja vlastitog blagostanja, fizičkog i mentalnog zdravlja, izuzetno je bitno da osoba nakon odlaska u penziju nastavi imati obaveze različite prirode. Kada prestanemo biti dio radne populacije, tada na nas pada odgovornost da svoje dane kvalitetno osmislimo i ispunimo.
Koliko su žene USK-a osviještene tim povodom, imaju li ikakve smijernice ili su prepuštene same sebi, ali koliko im i finansijska situacija dozvoljava da se posvete kreativnosti života a ne samo osnovnim životnim potrebama, sve te odgovore tražimo među ženama treće dobi i institucijama USK-a koje bi se trebale baviti ovom populacijom a mi ćemo saznati da li to oni i rade.
Još jedan od problema sa kojima se susreću žene treće dobi u našem kantonu je participacija.
Ova odluka se ne provodi jer kantoni nisu uskladili svoje propise o participaciji s ovom odlukom.
Kantoni ne snose nikakve posljedice zbog odbijanja implementacije ove odluke, a posljedica ovakvog ponašanja je da žene ne idu na preventivne preglede jer su to u većini slučajeva troškovi koje ne planiraju u kućnom budžetu, što naročito pogađa žene kada dođu u fazu treće životne dobi,uskraćene su za osnovna prava.
Žene žive duže od muškaraca, ali zbog obaveza u kući i oko djece, u cjelini manje učestvuju u plaćenom radu i zarađuju manje, što umnogome utječe na njihovo materijalno stanje u trećoj životnoj dobi, te izuzev što imaju niže plate od muškaraca u istom dobu, istraživanja pokazuju da su iste nejednakosti prisutne i kada je riječ o ostalim materijalnim dobrima poput posjedovanja automobila ili stana.
Umorne i izrađene žene u godinama, koja će ovakvu vrstu angažovanja bez zadrške prihvatiti kako bi sebi obezbijedile malo lagodniji život a nisu svjesne da njihove godine i zdravstveno stanje traže neki drugi vid angažmana,relaksirajući, koji bi trebao obogatiti godine starosti a ne stvoriti obavezu u kasnim godinama.
Treća dob ili popularno nazvane „Zlatne godine“ predstavljaju pravi izvor životne radosti i inspiracije, i koje nas podsjećaju da nikada ne treba odustati od želje za uljepšavanjem života i da – nije gotovo dok nije gotovo.
U našoj anketi pitali smo građane Bosanske Krupe, Biihaća, Cazina i Sanskog mosta, između ostalog, Da li žena penzionerka može kvalitetno živjeti od svoje penzije u USK-u, uopšteno u BiH.
150 ispitanika odgovorilo je na naša pitanja na anketnim listićima, a ovo su rezultati:
Na pitanje: Imaju li penzionerke našeg kraja socijalnu sigurnost? Odgovor da zaokružilo je 12 posto, a odgovor ne 88 posto.
Na pitanje: Da li znate koliki je procenat većih penzija od minimalne kod žena u USK-a ? 19 posto je odgovorilo sad a, 81 posto sa ne.
Na pitanje: Brinu li se vlasti USK-a za žene treće dobi po pitanju socijalne sigurnosti i društvenog angažmana ove kategorije žena? Odgovor da dalo je 11 posto, a odgovor ne 89 posto.
I na posljednje pitanje našeg anketnog listića: Da li po vašem mišljenju žene treće dobi žele i imaju priliku da se društveno angažuju? 22 posto je odgovorilo da žele, 36 posto ne žele I 64 posto žele ali nemaju priliku.