Petak, 19 Jula, 2024

Dženan Handžić za N1 o Novoj hidžretskoj godini: Metafora muslimanskog traganja za slobodom

U subotu sa zalaskom sunca nastupa Nova 1446. hidžretska godina. Dženan Handžić, direktor sarajevske Gazi Husrev-begove biblioteke je za N1 istakao da je ovaj historijski događaj odnosno seoba iz Meke u Medinu za muslimane zapravo predstavlja metaforu traganja za slobodom. Također, pojasnio je kako se ranije na našem području obilježavala Nova hidžretska godina.

Handžić je na početku objasnio historijski kontekst Nove hidžretske godine.

“U skladu sa muslimanskim lunarnim računanjem vremena sa zalaskom sunca počinje novi dan tako da sutra ulazimo u Novu hidžretsku godinu kada se podsjećamo historijskog događaja seobe zajednice muslimana Muhammeda a.s. iz Meke u Medinu kao što nam je poznato u vrijeme drugog pravednog halife Omera ovaj događaj je ofređen za početak računanja muslimanske ere. Ovaj događaj je uzet za početak muslimanske ere radi svoga značaja i on, slobodno možemo kazati, predstavlja metaforu muslimanskog traganja za slobodom. Prvi muslimani predvođeni Muhammedom a.s. su se premjestili iz Meke u Medinu tragajući za slobodom života u vjeri, za slobodom ispovijedanja i prakticiranja svojih najdubljih osjećanja i zapravo svake godine kada počne Nova hidžretska godina podsjećamo se na obavezu i potrebu vlastitog traganja za slobodom, duhovnom, fizičkom slobodom”, objasnio je on.

Institucionalno organiziranje muslimanske zajednice

Hidžra je, ispričao je Handžić, važna i u kontekstu institucionalnog organiziranja muslimanske vjerske zajednice.

“Također, hidžra nas podsjeća na institucionalno organiziranje muslimanske zajednice jer je hidžra predstavljala prekretnicu od prostog zbira pojedinaca do prve muslimanske organizirane zajednice”, naveo je on.

“Fizičko i duhovno putovanje”

Za muslimane hidžra je i trenutak, kako kazuje Handžić , da harmoniziramo odnose kako prema Bogu ali i svima koji nas okružuju.

“Hidžra predstavlja i fizičko i duhovno putovanje jer poslanik islama nas je učio da je muhadžir, odnosno osoba koja čini hidžru prije svega onaj koji napusti ono što Bog ne voli i zato nas hidžra svake godine podsjeća na obavezu ružnih djela i postupaka i potrebu da harmoniziramo odnose, ne samo prema dragom Bogu nego prema svim ljudima koji nas okružuju”, naveo je on.

Obilježavanje Nove hidržetske godine u prošlosti na ovim prostorima

Interesatne podatke predstavio je Handžić kako se Nova hidžretska godina obilježavala nekada na našem području.

“Zanimljivo je da u našoj ranijoj periodici recimo u časopisu Islamski glas iz 1936 godine Sreski šerijatski sud javlja vrijeme nove godine i napoimje da vjerske ustanove i muslimanske kuće trebaju biti okičene vjerskim zastavama i simbolima, ukrašene na jedan poseban način. Također su prije studenti Više islamske šerijatsko-teološke škole priređivali akademije o velikanima muslimanske prošlosti”, rekao je Handžić.

Miris halve

Za Novu hidžretsku godinu običaj je da se pravi halva i Handžić ističe da je ona već ima svoje posebno mjesto u svim posebnim trenucima.

“Mnogi će kazati da taj miris halve vraća u djetinjstvo i evocira one najljepše uspomene”, kazao je.

Na kraju je dodao da je recimo naš čuveni književnik Musa Ćazim Ćatić ima pjesmu o Novoj hidžretskoj godini koja se citira u džamijama.

Podsjećamo, centralna svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini povodom obilježavanja Nove 1446. hidžretske godine održat će se u subotu, 6. jula, prije akšam-namaza, s početkom u 19.30 sati, u Gazi Husrev-begovoj džamiji.

RTV Visoko/N1 BiH

 

povezani članci

Najnovije