Tikva je jedan od zaštitnih znakova jeseni, a raskoš njenih boja, oblika i veličina nemoguće je ne primijetiti. O ljekovitim svojstvima tikve svake jeseni se iznova priča, iako je dostupna od avgusta do marta najukusnija je u jesen jer upravo tada ima najvišu koncentraciju hranjivih tvari.
Vođeni idejom da vam donesemo priču o proizvodnji tikve na našim prostorima posjetili Visočanina Mirsada Dervišbegovića, predsjednika Udruženja poljoprivrednika “Agro –Vis”, te pored proizvodnje tikve razgovarali i o proizvodnji trenutno aktuelnih kultura.
„Tikvu uzgajamo kako znamo za sebe uvijek se sije nekad više nekad manje zavisno od potreba. Ovo je kultura naša stara, starinska tikva, tzv. kukurznjača i mi imamo sjeme koje ostavljamo svake godine. Ove godine imamo zasijano negdje oko tri duluma. Sijemo radi tržišta, radi prodaje jer se dosta traži za buregdžinice za pitu, a koje ne iskoriste se za pitu onda ostavimo da uzriju i koristimo zimi za košpe. Koje su i dobre u zimskom periodu malo se i zabavi čovjek. Imamo i stambolke, njih isto uzgajamo oko 2-3 duluma svake godine“- izjavio je za RTV Visoko Mirsad Dervišbegović.
Jedna od prednosti uzgoja tikve ogleda se i u tome što je ta biljka imuna na bolesti i štetočine, tako da joj nije potrebna nikakva specijalna njega i zaštita. Kod našeg sagovornika trenutno je u toku priprema za prodaju i skladištenje luka, kojeg proizvode u većim količinama. Također, za poljoprivredne proizvođače, ovo je period kada čiste poljoprivredno zemljište od prethodnih kultura, a u pojedinim plastenicima su već zasađene kulture špinata, salate i luka. No, trenutno je problem distribucija proizvedenog krompira.
„Dosta proizvodimo i krompira za jelo, sijemo svake godine oko 20-25 duluma. Međutim, ove godine nas je uvoz poklopio tako da naš krompir stoji u magacinima, a uvozni krompir se prodaje. Ogromne su količine uvoznog krompira, dozvoljeno je da se uveze, a naš krompir stoji. Nemamo računice ove godine da ga prdajemo po cijeni kao što je i uvozni krompir. 3 KM je bila kila sjemenskog krompira, a evo uvozni krompir se kreće oko 0,70 KM. Nas proizvodnja košta oko 1 KM. Ove godine sa krompirom smo u minusu i po svoj prilici proizvođači će odustati od proizvodnje krompira zbog tržišta koje dolazi iz Evrope, koje naše proizvode potiskuje, iako je naš krompir kvalitetniji od uvoznog, ali eto cijena diriguje“- ističe Dervišbegović.
Tržište Bosne i Hercegovine suočava se s velikim izazovom masovnog uvoza krompira, a poljoprivrednici upozoravaju kako domaće vlasti rade malo ili ništa kako bi zaštitile domaće proizvođače. Nadamo se da će nadležni pronaći rješenje i da naši proizvođači više neće imati problem sa distribucijom domaćeg krompira.