Islamska nova godina ili hidžretska nova godina obilježava početak muslimanskog lunarnog kalendara. Ove godine pada tokom druge sedmice augusta 2021.
Ovaj kalendar se koristi više od 1440 godina i koristi se za određivanje važnih muslimanskih događaja uključujući početak ramazana (mjeseca posta), Ramazanski bajram i početak hadža.
Ova godina, koja traje 354 ili 355 dana, približno je 11 dana kraća od solarnog, gregorijanskog kalendara.
Ova godina ima 12 mjeseci od kojih je prvi muharem, a zadnji zulhidže. Svaki mjesec počinje opažanjem mlađaka.
Evo šta o tome trebate znati:
Kako se određuje početak nove godine?
Datum kada počinje nova hidžretska godina određuje se raznim tehnikama – uključujući upotrebu naučnih i astronomskih proračuna, ili tako što se zvanično opaža mlađak. Metoda se razlikuje od države do države.
Prema proračunima Centra za astronomiju, prvi dan nove godine u 2021. past će u utorak, 10. augusta, u većem dijelu svijeta.
Kada je ovaj kalendar počeo?
Islamska nova godina počinje migracijom, poznatom kao hidžra, poslanika Muhammeda i njegovih drugova iz Meke u Medinu 622. g.n.e., nakon što su u više navrata progonjeni i primali prijetnje.
Hidžru, koja se smatra jednim od najvažnijih događaja u islamskoj historiji odabrao je kao početnu tačku za kalendar 639 g.n.e. Omer ibn el-Hattab, drugi halifa.
Predstojeća islamska godina će biti 1443 AH (Anno Hegirae na latinskom ili “u godini hidžre”).
Kako se obilježava?
Iako se u većini nacija sa muslimanskom većinom ne prave velike svečanosti, mnogi je obilježavaju kao državni praznik. Među njima su Ujedinjeni Arapski Emirati, Indonezija, Saudijska Arabija i Tunis.
Prvih deset dana muharema posebno su značajni za muslimane – posebno muslimane šiite – koji oplakuju smrt Husejna ibn Alija al-Husejna, unuka poslanika Muhammeda koji je poginuo u Bici na Kerbeli 680 g.n.e.
Al-Husejn je poginuo 10. dana muharema, poznatog kao Ašura. Muslimani šiiti ga obilježavaju na nekoliko načina, uključujući javne izraze žalovanja i posjećivanjem svetišta al-Husejna u Kerbeli, u Iraku.
Neki muslimani suniti obilježavaju taj dan dobrovoljnom postom.
Prošle godine je nekolicina muslimanskih država ograničila aktivnosti za Ašuru, kako bi pomogla da se kontroliše širenje COVID-19.
Slične mjere će vjerovatno biti poduzete ove godine, budući da delta soj korona virusa hara svijetom, uključujući i nacije s muslimanskom većinom.
Dan Ašure je značajan i zato što je na taj dan poslanik Nuh napustio barku, a poslanika Musaa je Bog spasio od egipatskog faraona.
RTV Visoko/AlJazeera