Bosanski brdski konj je jedna od rijetkih autohtonih pasmina konja na području Balkana. Uzgoju ovoga konja u prošlosti se poklanjala velika pažnja jer je to konj koji je stoljećima bio vjerni pratilac ljudi koji su živjeli u brdskim i planinskim područjima Jugoslavije. Mi smo posjetili ergelu Envera Žige koja se nalazi upravo na području našeg grada, tačnije se na brdu Orahovac iznad sela Ratkovci udaljenog 8 kilometara od centra Visokog. Posjed ergele je izolovan, nema saobraćaja, nema buke. Na ergeli uvijek vlada potpuni mir, zrak je čist, a kroz cijeli posjed protiče potočić koji nikada ne presušuje, a u kojem se konji rado kupaju i valjaju, naročito tokom toplih dana. Dio posjeda je pod šumom u kojoj ima svih mogućih vrsta drveta karakterističnog za ovo podneblje. Posjed je veličine, nešto preko 200 dunuma i nalazi se na nadmorskoj visini od 600 do 700 matara, ograđen je tako da konji imaju slobodnu ispašu od aprila do oktobra mjeseca. Priča o ergeli „Žiga“, počela je još 2011. godine, priča nam naš sagovornik i sa ponosom ističe kako danas upravo Visoko ima najviše grla ove pasmine na prostoru cijele BiH.
„Bosanski brdski konj bio je stoljećima vjerni saputnik ljudi u Bosni, kao i u drugim republikama koje su bile u sastavu Jugoslavije, pomažući im da lakše savladaju svakodnevne poslove od kojih im je zavisio opstanak. U vremenu djetinjstva i mladosti imao sam priliku da bezbroj puta gledam Bosanske brdske konje kako nose samare natovarene drvima ili sijenom ili nekim drugim teškim teretom, isto tako sa neskrivenim divljenjem sam gledao kolone dotjeranih i nakićenih konja koji nose svatove u pohodu po djevojku, besprijekorno uređenih i svečano opremljenih kada na svojim leđima nose momke krenule na teferič ili kada učestvuju u trkama koje su u to doba bile organizovane na skoro svakoj svadbi. Sve to kao i ozbljna prijetnja nestanku Bosanskog brdskog konja uticali su na moju odluku da osnujem ergelu koja će se baviti samo uzgojem u čistoj krvi.“
Iako nema preciznih podataka pretpostavka je da je prije posljednjeg rata na području Jugoslavije bilo oko 20.000 konja bosanske brdske pasmine. Ali tek ono što je uslijedilo poslije završetka rata u uzgoju Bosanskog brdskog konja bilo je poražavajuće – od njega su svi digli ruke. Od dvije državne ergele koje su do rata bile aktivne, jedna je potpuno ugašena jer su konji sa te ergele iz Han Pijeska odvedeni u Srbiju i tamo im se gubi svaki trag. Druga eregela „Borike“ je nekako preživjela rat i vrlo dobro funkcionisala do 2011. godine, tada mijenja vlasnike i postepeno počinje da propada. U borbu za spas Bosanskog brdskog konja, tih godina uključilo se je nekoliko rijetkih ljubitelja ove pasmene među kojima su najveći doprinos dali Dolinšek Anton iz Slovenije i Enver Žiga iz Sarajeva. Da bi pomogli očuvanju ove dragocijene pasmine u ergeli „Žiga“ je utvrđen kao prioritetan zadatak povećanje brojnosti pasmine putem vlastitog uzgoja u čistoj krvi i povećanje broja uzgajivača putem popularizacije pasmine i upoznavanja šire javnosti sa osobinama ovih konja.
„Naša ergela bila je u periodu 2011 – 2017 jedina na području Federacije BiH za uzgoj Bosanskih brdskih konja u čistoj krvi. Nakon puno uloženog truda na upoznavanju šire javnosti sa osnovnim karakteristikama ove dragocijene pasmine, kojoj je ozbiljno prijetio nestanak jer joj je brojnost bila pala ispod kritične tačke, postepeno je počeo da raste interes za uzgojem. Tako je tokom 2017. godine osnovana ergela “Jezero” u Slatini kod Jablanice, početkom 2018. ergela “Sava” u Orašju, a krajem 2018. godine eregela “Čardaklije” u mjestu Vrtoče kod Bosanskog Petrovca. Tako je sve krenulo danas imamo jako veliki broj ergela i naša malobrojna porodica polako se povećava, a novi uzgajivače se već javljaju na moje zadovoljstvo.“
Svi posjetioci koju dođu pokazuju neskriveno divljenje ljepoti krajolika i pravom bosanskom pejzažu udaljenom od civilizacije.
Enver Žiga poznati hipolog napisao je više knjiga o Bosanskom brdskom konju, a mi cijelu priču sa gospodinom Žigom, te kako je to on spasio bosanskog konja od nestanka i prvi formirao ergelu nakon rata donosimo uskoro u programu RTV Visoko.