Godina 1991. je na ovom, kao i na drugim područjima, godina previranja i nespokojstva nastalog raspadom Jugoslavije. Dok vrijedni Visočani, ne sluteći koje im se zlo nadvija nad glavom, se pripremaju za zimu privodeći kraju ubiranje prispjele ljetine sa njiva, bivša JNA organizovano i tajno naoružava pristalice SDS-a.
U tom periodu formiraju se krizni štabovi po mjesnim zajednicama, a kao manevarska jedinica formiran je Vod Patriotske lige (PL-a). Kad Sarajevo biva blokirano barikadama pripadnika SDS-a, Visočani patriote, blokiraju svoj grad, braneći ga i dajući do znanja da se Visoko ne predaje i da budno prati i žustro reaguje na sve što se dešava u našoj zemlji.
Pripreme za organizovani otpor iz dana u dan jačaju, a patriotski opredijeljeni se grupišu, zbijaju redove, skromno naoružavaju i formiraju temelje odbrane na ovim područjima pod neposrednim rukovodstvom legalnih vlasti općine i kontinuiranim djelovanjem Štaba TO kojeg su, većina oficira srpske nacionalnosti, napustili i prešli na agresorsku stranu.
06.04.1992. godine – proglašeno je vanredno stanje na području općine. Istog dana formiran je i postrojen Protivdiverzantski vod TO. U Visoko je iz skladišta “Bratstva” Novi Travnik, dovožena veća količina artiljerijskih oruđa koja su bila izrađena i nalazila se u skladištima “Bratstva”.
25.04.1992. godine u 10.00 sati na gradskom stadionu postrojena je prva jača manevarska jedinica TO – Mješoviti artiljerijski divizion a u 12.00 sati i 1. Odred TO Visoko.
03.05.1992. godine pripadnici jedinica sa ovog prostora izvršili su Prvi Kombinovani Artiljerijsko-pješadijski napad na neprijateljska uporišta i položaje u Ilijašu, Sovrlama, Ljubinicima i Čekrčićima. Nakon našeg napada neprijatelj je uzvratio iz već davno ukopanih i usmjerenih oruđa, gađajući nasumice po užem gradskom području. To su bile prve granate koje su pale na grad i koje su odnijele prve civilne žrtve rata. Tako je na ovim područjima rat počeo, a Visokom kao najvećem gradu u blizini Sarajeva neopravdano pala u zadatak deblokada glavnog grada Sarajeva.
Preuzeto iz Visočkog informatora